Poklade

Brojni su nazivi koje susrećemo u narodu i označavaju vrijeme maškaranja. Prošećemo li Hrvatskom susrećemo riječi fašnik (fašnjak, fašinge, vašange, fašeng), poklade (pokladi, poklad), karneval (krnjeval, krnovad, karnivć), maškare, mesopust, bušari, šafingari…

U vrijeme poklada svatko ima priliku, bar na par sati postati netko drugi: princeza, balerina, ratnik, svemirac, bolji, lošiji, smješniji, a da pritom ne doživiš osudu okoline.
Skloni smo prikloniti se običajima i tradicijama, a pritom se ne pitati od kud sežu korijeni istih.

Porijeklo karnevala i poklada
Jedno od tumačenja koje pronalazimo je da vrijeme maškaranja, poklada, karnevala potječe od rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, te je utemeljen i na magijskom vjerovanju u gojenje zlih sila, kao i protjerivanje zime. Ima i socijalno značenje jer se u povorkama često očituje i društvena kritika.
Za rimske obrede Saturnalije, koje je karneval naslijedio, bile su karakteristične povorke brodova na kotačima. Gotovo dvije tisuće godina poslije brodovi na kotačima su se zadržali i često ih susrećemo u današnjim karnevalskim povorkama.

Postoji više tumačenja o samom porijeklu riječi KARNEVAL.
Prema pučkom tumačenju riječ karneval dolazi od dviju latinskih riječi carne – zbogom i vale – meso ili talijanskih carne levare što bi u prijevodu značilo maknuti meso i i odnosi se na zadnje dane prije korizme.

Riječ FAŠNIK koja se udomaćila u Zagrebu i okolici potječe iz njemačkog jezika i izvedenica je riječi fasten – postiti ili faseln – biti plodan. U njemačkom jeziku postoji potvrda porijekla iz 1283. godine u kojoj se navodi da je riječ Fasching nastala od stare riječi vastschangili vaschanc što bi u doslovnom prijevodu značilo isprazniti zadnju čašu prije posta.

Hrvatski pokladne povorke
Krenemo li od najistočnijih hrvatskih krajeva u Baranji imamo tradiciju Buša, Samoborski fašnik, Međimurski fašnik, u najzapadnijim dijelovima Kurente, Riječki karneval i Zvončare iz Kastavštine, pa put juga gdje susrećemo Kumpanije na Korčuli te dubrovački karnévô.

Svjetske poznate povorke
Nezaobilazan brazilski karneval je dio brazilske kulture i nacionalnog identiteta. Talijanski Venecijanski karneval je zabilježen još 1268. godine. Belgijanci se maškaraju na poznatom karnevalu Binche u istoimenom gradu. Schemenlaufen (germanski za „pokrenute prikaze”) je karnevalska povorka koja se svake četiri godine održava u Imstu u Austriji. Češki mesopusti su pokladni obilasci maškara u području Hlinecka. U Mađarskoj je najpoznatiji Pohod bušara u gradu Mohaču koji su započeli Šokački Hrvati, a kojim se svečano obilježava kraj zime.